Saunoaga a le Palemia: Afioga Fiame Naomi Mataafa N Faaiuga a le Kapeneta i ā Ianuari ma le amataga o Fepuari 2025
SAMOA, February 6 - Ou te faatalofa atu i le faafofoga tapuai mai a si o tatou atunuu i lenei aoauli. O lea ua o tatou i ai i le amataga o le masina o Fepuari, i la tatou malaga o lenei tausaga 2025. Faamalo le lagi soifua lelei, faafetai le tauāta’i i so’o se faiva ma so’o se galuega o loo feagai ma si o atunuu. Foi pea ia le viiga ma le tatou faafetai i lo tatou Atua i le lagi, i lana puipuiga malu mo Samoa.
Ua maea ona faasalalau faalaua’itele le saunoaga a le Fofoga Fetalai i le tauaofiaga a le Palemene i le aso 21 Ianuari 2025, e uiga i le mataupu o le faatuatuaina o le taitaiga a a’u nei o le Palemia. E faapea foi i la’u lauga faaminisita sa folasia i le maota i lena taeao, e faatatau lava i lenei mataupu. Ma ou te talitonu ua faafofoga si o tatou atunuu i le faatauaina o le faasinomaga a le Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa, ma le ala o mea e faatino ai sea mataupu, ma o le Fono Aoao Faitulafono a Samoa e fitoitonu i ai le faatinoina.
O loo faagasolo pea galuega a le tatou Malo i ana matafaioi ma ana tiute tauave. E faapea foi i galuega faale-kapeneta i vaiaso taitasi e ala i ana faaiuga fai i mataupu eseese mo le manuia o si o tatou atunuu.
I le masina ua tuanai atu nei ia Ianuari sa iloilo ai e le Kapeneta le tu’ueseeseina o le Matagaluega o Tiute ma Tupe Maua i ni Matagaluega se lua a le Malo. O nei Matagaluega e aofia ai le Matagaluega o Tiute ma le Matagaluega o Tupe Maua. O le vaai a le tatou Malo, e faataua a tatou taumafaiga uma mo le saga u’unaia o le puipuiga malu o tatou tuaoi faavaomalo aemaise oloa e faaulufale mai i le atunuu. Ua le o toe faigofie nei aso, aemaise lava i le faatupulaia o soligatulafaono faavaomalo i le aumaia o fualaau faasaina, ma oloa e lē faatagaina i le atunuu. Ma e taua tele ai le siitia o auaunaga mo le Tiute i o tatou uafu ma malae vaalele faavaomalo. O le taimi nei o loo tasi le Matagaluega o loo tauaveina tulaga uma tau i le tiute ma tupe maua.
E faapea foi i le saga siitia o le aoina o tulaga tau i tupe maua a le atunuu faapea le faaleleia o le mataituina o tulaga tau laisene ma isi vaega taua o loo aiaia i Tulafono o Lafoga.
Ua iai le fuafuaga e amata faatino nei suiga i le Tausaga Faaletupe o lumana’i nei 2025/2026. E i ai vaega e moomia ona faatino e pei o vaega faaletulafono, tagata faigaluega ma vaegatupe moomia. Ma o loo galulue ai Matagaluega e fitoitonu i ai nei vaega e pei o le Ofisa o le Komisi o Galuega a le Malo, Matagaluega o Tupe, Ofisa o le Loia Sili faapea le Matagaluega o le a tuueseeseina nei.
Ua maea foi ona faamaonia e le Kapeneta le tuueseeseina o auaunaga faaleoleo ma auaunaga o falepuipui ma le toefuataiga. O loo silafia e le atunuu sa tu’ueseese muamua nei auaunaga i tausaga ua mavae, ona toe tuufaatasi foi lea e le faigamalo talu ai.
Peitai, i le toe iloiloina toto’a o lenei mataupu i le pale mai o le faigamalo lenei, e laualuga lava le faatāua o auaunaga tau leoleo ma auaunaga mo le toe fuataina o i latou o loo tuli o latou faasalaga. Ma o nei auaunaga e eseese faamuamua ma sini tulituliloa. O loo silafia le taua o galuega faaleoleo i le faamalosia o le Tulafono aemaise lava i le faatinoina o aulape o soligatulafono, i le maea ai o le finagalo o le Faamasinoga. Ae peitai, e taua foi galuega mo le tapu’eina ma le toefuataina o i latou o loo tuli o latou faasalaga i le toese.
Ma o le tu’ueseeseina o nei auaunaga taua, o le a tulituliloa ai lava manulauti ma faamuamua e patino i galuega faaleoleo, ma galuega e patino i le toefuataina.
E i ai tulaga faaletulafono e ao ona faamautu maumua ma sa galulue ai itutino o le Malo e fitoitonu i ai. O se taimi ona tuuina atu lea i le laulauāfono a le Palemene mo le lauliliuina e le Palemene. E faapena foi i tulaga tau tagata faigaluega ma vaegatupe e moomia.
O lenei fuafuaga e amata faatino i le Tausaga Faaletupe o loo loma nei – 2025/2026.
Ua faamaonia foi e le Kapeneta ni maliega se lua (2). O nei maliega e faatatau i le auina atu o gasegase mai Samoa, e le mafai ona maua pe faatino togafitiga i Samoa nei mo togafitiga i falemai e lua i Initia ua faaopoopoina nei. O nei falema’i e aofia ai le Artemis Medicare Services Limited ma le Fortis Hospital Limited.
O le tatou polokalame o gasegase e auina atu i fafo (Samoa Overseas Medical Treatment Scheme) ua loa tausaga o faatino ma o loo faaauau pea. E lua atunuu o loo auina i ai a tatou gasegase, pe afai e le mafai ona togafitia i Samoa nei. O Niusila ma Initia. O le tele o nei gasegase e tugā ma ogaoga, e pei o gasegase o le fatu, kanesa, ma isi gasegase tuga e mafua mai i faamai lē pipisi.
O loo mulimulitaia faiga faavae a le Malo mo gasegase e auina i fafo e pei ona faafoe e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, e galulue faatasi ai ma falemai o loo auina i ai a tatou gasegase mo togafitiga i Niusila ma Initia.
Ua faamaonia e le Kapeneta le faamatuuina atu o le Laisene mo Fesootaiga i le Kamupani o le SpaceX i le maea ai o iloiloga ma suesuega sa faia e le Ofisa o le Pule Faatonu. O lenei kamupani o se Kamupani Amerika. Ma o le laisene ua faamatuuina atu nei o le a mafai ai e le Starlink Samoa, o le lalā o le SpaceX ua faatuina i Samoa, ona ofoina atu auaunaga tau initaneti ma fesootaiga tekonolosi, atoa ai ma mea faigaluega mo Samoa. O nei auaunaga o le a mafai ona maua ai e tagata Samoa fesootaiga tau initaneti e le gata mo aiga, ae faapea foi ma pisinisi.
O se tasi lenei o faamuamua a le Malo i lana fuafuaga mo le atinae o le atunuu. O fesootaiga televavave tau Initaneti ma le siitia o auaunaga tau tekonolosi, e fesoasoani tele i le u’unaia o itu tau aoaoga, togafitiga ma auaunaga faalesoifua maloloina, galuega a le Malo ma pisinisi, ma le fausia o tomai fou faasaienisi mo le atunuu. Ma ua saoasaoa le atinaeina o itu tau tekonolosi i atunuu uma o le lalolagi.
Mo Samoa, e laualuga i nei faatinoga le maua o auaunaga faapenei e le atunuu e mafai ona faalagolago i ai a tatou fesootaiga, atinae o pisinisi ma alamanuia, ma e gafatia le tau e faaaogaina ai.
Ua maea ona faatino e le Ofisa o le Pule Faatonu feutagaiga ma lenei Kamupani i le faaaogaina o Tala Samoa e faatau ai masini, ma totogi ai pili i Samoa nei, e ui o loo iai foi le avanoa e faaaoga ai auala e totogi ai faatauga i fafo atu o Samoa.
O se laasaga taua lenei mo le faaleleia o auaunaga tau fesootaiga i Samoa, ma ua faaaopoopo lenei auaunaga i isi auanaga faatekonolosi ma tulaga tau Intaneti o loo i Samoa, e pei ona iai Kamupani a le Computer Serivces Limited, Digicel, ma le Vodafone.
I tulaga i faiga faavae lautetele a le Malo, ua faamaonia e le Kapeneta le ‘Faatonufolau mo le Tapu’eina o Olaga amata o le Fanau’. O lenei faatonufolau e fai sao i le faamalosia atili o le faataua a le Malo i le tapu’eina o olaga tuputupu a’e o fanau iti.
O loo taoto ai i totonu o lenei galuega le faatauaina o le soifua maloloina o fanau iti, o le a’oa’oina, o lo latou puipuiga ma le saogalemu, atoa mai ma lo latou ola fiafia i totonu o latou siosiomaga. O le Matagaluega o Tina ma Tamaitai o loo faafoeina lenei galuega e galulue faatasi ai ma isi itutino o le Malo e aofia ai le Matagaluega o Aoga ma Aganuu, Matagaluega o le Soifua Maloloina ma isi Matagaluega a le Malo.
O le fonotaga a le Kapeneta ananafi sa iloilo toto’a ai se tasi o faiga faavae mo le u’unaia o tulaga faasaienisi, tomai faatekonolosi, ma le fausiaina o ni faatufugaga fou (National Science Technology and Innovation Policy). O lenei faiga faavae ua loa tausaga o tapena mai, ona o le faatauaina o tomai faasaienisi i aoaoga, o galuega, o pisinisi, faapea ma le siitia o faatufugaga fou e fanau mai i suesuega ma matatia faasaienisi.
O se taimi muamua lenei ua fausia sea faiga faavae mo Samoa, ma o loo taulamua ai le tatou Faalapotopotoga o Suesuega Faisaienisi i Samoa (Scientific Research Organisation of Samoa) ma le tatou Iunivesete (NUS). E faapea foi i le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva, Tina ma Tamaitai, Fesootaiga ma Faamatalaga Tekonolosi, Punaoa Faale-natura ma le Siosiomaga, Pisinisi, le Vaega Maoti ma Civil Society Organisations.
E le gata la i le matimatiina o tomai faasaienisi i aoaoga ma suesuega, ae faapea foi i mea faigaluega e faaaogaina ai, e ao ina mautū. Ua faatulaga foi le vaitaimi e faatino ai lenei faiga faavae ma taimi e lauliliuina ai.
Ua faapea foi ona faamaonia e le Kapeneta i le vaiaso nei le Faiga Faavae mo le Tete’e atu i Soligatulafono e pei ona taulamua ai le Matagaluega o Faamasinoga ma Tulaga Tau Faamasinoga ma le Lāla o le Tulafono ma le Amiotonu (Law and Justice Sector). O se faiga faavae taua foi lenei i le uunaia ai le vave ona fofo faafitauli po o ni gaioiga, a’o le’i o’o atu i ni tulaga e avea ai ma solitulafono.
E aofia i lenei faiga faavae le faamalosia o auivi o tulafono o loo aiaia ai soligatulafono, siitia o auala e taofia ai soligatulafono, atoa ai ma le faatuina o polokalame e tali atu ai i soligatulafono, ma auaunaga moomia e tulei ai le silafia lautele o le atunuu i tulaga ogaoga o soligatulafono.
O se galuega e galulue faatasi uma ai le atunuu atoa, e le gata i le Malo, o Faalapotopotoga ma le Vaega Tumaoti, ae faapea foi i le pulega mamalu a alii ma faipule i afioaga ma alalafaga. E faataua foi le sao o Taitai o Ekalesia ma Ekalesia uma i le atunuu.
E lautele la lenei faiga faavae, ma afai e mapo faatinoga uma ua faatulagaina ma apo e itutino eseese o le a taulamua i le faatinoina o lenei galuega, o le a fesoasoani tele i le tatou tali atu i le faatupulaia o soligatulafono i le atunuu.
I tulaga tau femalagaiga, ua fofoga le atunuu i le sainia ai o le maliega i le va o le Malo o Samoa ma le Malo o Saina e avanoa ai femalagaiga i le va o atunuu e lua. O le 2011 na muai sainia e Samoa le maliega ma Saina e mafai ai ona ulufale i Saina latou o loo umia tulaga tofi o le tatou Malo o loo umia tusifolau faalemalo (diplomatic passports) ma le aufaigaluega a le Malo o loo umia official passports e aunoa ma se visa e moomia, ma e mafai ona nofo ai i Saina mo le 30 aso. E mafai foi ona faaopoopo lea vaitau e oo atu i le 90 aso. Peitai i le maliega na sainia i le masina na te’a nei, ua mafai ai e tagataanu’u o Samoa e malaga i le Tusifolau Samoa ona ulufale e asiasi i Saina mo le 30 aso e aunoa ma se visa e moomia. E mafai foi ona faaopoopo le vaitau e nofo ai i Saina e oo atu i le 90 aso.
Mo Samoa, o loo aiaia i le Tulafono o Femalagaiga 2020 tuutuuga o le ulufale o soo se tagataanu’u i Samoa e asiasi mai. O nei tuutuuga e tuuina atu i ai le 90 aso o le visa e mafai ai ona nofo asiasi mai i Samoa pe afai ua faamalieina aiaiga o le Tulafono e pei o le iai o se faamaoniga o se pepa malaga (return ticket) e toe foi ese ai ma Samoa, faamaoniga o le nofoaga e nofo ai Samoa, leai ni soligatulafono, ma ia le itiiti ifo i le ono masina le aoga o le Tusifolau (six months validity of passport).
O le maliega la lenei, e iai ona aiaiga ua faatulagaina, ae e laualuga lava le malosi o a tatou Tulafono mo Femalagaiga ma aulape, ma e faapena i le Malo o Saina. O lenei foi maliega o le a faafaigofie ai ona malaga o tatou tagata i Saina e aunoa ma ni visa.
O nisi ia o faaiuga a le Kapeneta sa faatino ma faaiugafonoina i le amataga o lenei tausaga. Ia manuia le feagai ai o si o tatou atunuu ma faiva o lenei masina fou, ma ia taitaiina pea e le Atua lo outou soifua ma so matou ola i lona mana ma lona filemu.
SOIFUA.
Ata Pueina – Malo o Samoa (Leota Marc Membrere)

Legal Disclaimer:
EIN Presswire provides this news content "as is" without warranty of any kind. We do not accept any responsibility or liability for the accuracy, content, images, videos, licenses, completeness, legality, or reliability of the information contained in this article. If you have any complaints or copyright issues related to this article, kindly contact the author above.